← Svi članci
Otvaranje firme24.05.2026.·9 min čitanja

Obrt ili d.o.o.: šta odabrati u FBiH za 2026?

Otvaranje vlastite firme u Federaciji BiH često počinje istom dilemom: registrovati obrt (samostalna djelatnost) ili osnovati društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)? Razlika nije samo administrativna, uticaj ima na poreze, ličnu odgovornost, troškove, ali i na to kako možete rasti.

Brzi pregled razlika

Najjednostavnije rečeno:

  • Obrt je samostalna djelatnost fizičkog lica. Vlasnik i firma su jedno te isto, nema pravne podjele između vašeg ličnog imovinskog stanja i obaveza obrta.
  • D.o.o. je pravno lice. Osniva ga jedan ili više osnivača; firma ima svoje JIB, svoje obaveze, i odgovara samo svojim kapitalom (osim u izuzecima zloupotrebe).

Registracija: vrijeme i troškovi

Obrt se registruje kod nadležne općine. Procedura traje obično 5–15 dana. Početni trošak je relativno nizak, taksa općine, izrada pečata, prijava u PIO/MIO i zdravstveno (vlasnik je sam svoj uplatilac). U Kantonu Sarajevo ukupan trošak je tipično 100–300 KM.

D.o.o. se registruje kod nadležnog suda. Procedura traje 2–4 sedmice. Trebate notarsku ovjeru osnivačkog akta, uplatu minimalnog osnivačkog kapitala (1.000 KM), izradu pečata, izjavu o osnivanju, JIB, registraciju u UINO ako ćete biti PDV obveznik. Ukupan trošak: tipično 1.500–3.000 KM uz pomoć knjigovođe.

Porez i doprinosi: gdje je velika razlika

Ovo je obično ključni faktor pri odluci.

Obrt: paušalni ili stvarni režim

  • Paušalni obrt: plaćate fiksnu mjesečnu osnovicu doprinosa (oko 1.142 KM za 2026) i fiksni porez koji ovisi o djelatnosti i opštini. Bez vođenja knjiga, bez SPR/GPD obrazaca. Idealno za male zanate i usluge sa godišnjim prometom do 50.000 KM.
  • Stvarni obrt: vodite poslovne knjige, prijavljujete stvarni dohodak. Doprinosi se računaju na osnovicu (utvrđuje PUFBiH akontaciono), porez na dohodak 10% na razliku prihoda i rashoda minus lični odbitak. Predajete SPR-1053 i GPD-1051 godišnje.

D.o.o.: porez na dobit + isplate

D.o.o. plaća porez na dobit 10% na neto dobit. Sve što firma isplati vlasniku kao platu prolazi kroz redovan obračun plata: bruto, doprinosi iz (31%), porez na dohodak (10%), neto. Ostatak dobiti ostaje na firmi i može se reinvestirati ili kasnije koristiti.

Sa kalkulatorom neto/bruto plate možete vidjeti tačno koliko košta isplata plate vlasniku d.o.o.

Lična odgovornost

Obrt: vlasnik odgovara cjelokupnom ličnom imovinom za obaveze obrta. Ako obrt ode u dugove, povjerioci mogu doći do vašeg stana, auta, štednje. To je najveći rizik forme.

D.o.o.: odgovara samo kapitalom firme. Vlasnik je zaštićen, gubitak je ograničen na uloženi kapital. To je glavni razlog zašto se ozbiljniji biznisi i investitori uvijek opredjeljuju za d.o.o.

Knjigovodstvo i administracija

Paušalni obrt: najmanje administracije. Knjigovođa može koštati 50–80 KM mjesečno (ili može i sam vlasnik voditi).

Stvarni obrt: redovno knjigovodstvo, SPR i GPD obrasci. Knjigovođa 100–200 KM mjesečno.

D.o.o.: uvijek puno knjigovodstvo, finansijski izvještaji, bilans uspjeha, registracija u sudski registar. Knjigovođa 200–500 KM mjesečno zavisno od prometa.

Kada se isplati koja forma

Obrt je dobar izbor ako:

  • Radite uslužnu djelatnost (programer, dizajner, frizer, zanatlija) gdje ne treba veliki kapital
  • Promet vam je ispod 50.000 KM godišnje (možete biti paušalni obveznik PDV-a)
  • Sami radite, bez planova za skoro zapošljavanje većeg tima
  • Ne preuzimate velike rizike (visoke vrijednosti narudžbi, projekti gdje neuspjeh može značiti milionske dugove)
  • Želite minimalnu administraciju i brzu registraciju

D.o.o. je bolji izbor ako:

  • Planirate veći obim, više od 100.000 KM godišnjeg prometa
  • Imate ili planirate imati zaposlene
  • Tražite investitore ili partnere (d.o.o. omogućava više vlasnika i podjelu udjela)
  • Radite u rizičnijoj djelatnosti (građevina, trgovina velikim vrijednostima, IT projekti sa velikim klijentima)
  • Trebate izlazak na strana tržišta (d.o.o. je standardna forma koju stranci razumiju i prihvataju)
  • Planirate da kasnije prodate biznis ili pretvorite u d.d.

Mogu li prijeći iz obrta u d.o.o. kasnije?

Da. Mnogi preduzetnici počnu kao obrt, pa kad biznis raste i prelazi 50.000 KM godišnje, osnivaju d.o.o. i prebacuju aktivu. Proces je relativno standardan: odjavite obrt, osnujete d.o.o., prenesete klijente i opremu. Postoji i opcija da paralelno funkcionišu, ali to je rijetko praktično.

Konkretan primjer obračuna

Recimo da imate godišnji prihod od 60.000 KM i rashode od 20.000 KM (40.000 KM dobiti pre poreza).

Osnovice doprinosa za vlasnika obrta (2026)

Vlasnik obrta u FBiH ne plaća doprinose na stvarnu zaradu, plaća na fiksnu mjesečnu osnovicu propisanu Sl. novinama FBiH br. 100/25, koja zavisi od režima oporezivanja (stvarni dohodak ili paušalni) i kategorije djelatnosti. Stopa doprinosa je 36% (član 9 Zakona o doprinosima FBiH), vlasnik pokriva i radnički i poslodavčev dio iz vlastite osnovice.

A) Stvarni dohodak (poslovne knjige, član 19 ZPD)

  • Slobodna zanimanja (programer, advokat, ljekar, dizajner, konsultant): osnovica 2.710 KM × 36% = 975,60 KM mjesečno doprinosa (godišnje 11.707,20 KM)
  • Obrt i srodne djelatnosti (zanatlija, ugostitelj, servisi): osnovica 1.602 KM × 36% = 576,72 KM mjesečno (godišnje 6.920,64 KM)
  • Poljoprivreda i šumarstvo: osnovica 715 KM × 36% = 257,40 KM mjesečno (godišnje 3.088,80 KM)
  • Trgovac pojedinac: osnovica 715 KM × 36% = 257,40 KM mjesečno (godišnje 3.088,80 KM)

B) Paušalni režim (član 31 ZPD)

Važno: slobodna zanimanja NE MOGU biti paušalci, moraju ići stvarnim dohotkom. Paušalni je dostupan samo za:

  • Obrt i srodne djelatnosti: osnovica 1.355 KM × 36% = 487,80 KM mjesečno doprinosa (godišnje 5.853,60 KM)
  • Stari i tradicionalni zanati (frizer, krojač, obućar, pekara): osnovica 616 KM × 36% = 221,76 KM mjesečno (godišnje 2.661,12 KM)
  • Poljoprivreda i šumarstvo: osnovica 616 KM × 36% = 221,76 KM mjesečno (godišnje 2.661,12 KM)
  • Taksi: osnovica 616 KM × 36% = 221,76 KM mjesečno (godišnje 2.661,12 KM)
  • Trgovac pojedinac: osnovica 715 KM × 36% = 257,40 KM mjesečno (godišnje 3.088,80 KM)

Plus porez na dohodak: kod stvarnog dohotka 10% na razliku (prihodi − rashodi − doprinosi − lični odbitak 300 KM/mjesec), kod paušalnog fiksni mjesečni iznos koji utvrđuje kantonalno porezno tijelo (obično 30–150 KM/mjesec ovisno od djelatnosti i opštine).

Primjer za 40.000 KM dobiti, slobodno zanimanje (programer) na stvarnom dohotku:

  • Doprinosi (osnovica 2.710 KM × 36% × 12): 11.707,20 KM
  • Lični odbitak (300 × 12): −3.600 KM
  • Osnovica za porez: 40.000 − 11.707,20 − 3.600 = 24.692,80 KM
  • Porez 10%: 2.469,28 KM
  • Knjigovođa: ~1.500 KM
  • Ostaje vam: ~24.323 KM od 40.000 KM dobiti

Stari i tradicionalni zanatlija (paušalni režim, ista 40.000 KM dobiti) plaća samo 2.661 KM doprinosa + ~720 KM paušalni porez = ostaje mu ~36.000 KM. Razlika između paušalnog zanatlije i slobodnog zanimanja na stvarnom režimu je preko 11.000 KM godišnje, to je glavni razlog zašto se mnogi koji bi mogli da se registruju kao zanatlije (a ne kao slobodno zanimanje) tako i čine.

Isti prihod, ista 40.000 KM dobit: tri scenarija

1) Stari i tradicionalni zanat (paušalni obrt)

Pekara, frizer, krojač, obućar, paušalni režim, osnovica 616 KM:

  • Doprinosi (616 × 36% × 12): 2.661,12 KM
  • Paušalni porez (utvrđuje kanton, ~60 KM × 12): ~720 KM
  • Knjigovođa (nije obavezan): ~0–600 KM
  • Ostaje vam: ~36.000 KM od 40.000 KM dobiti

2) Slobodno zanimanje na stvarnom dohotku (obrt)

Programer, advokat, knjigovođa: MORAJU stvarnim režimom, osnovica 2.710 KM (paušalni im nije dozvoljen):

  • Doprinosi (2.710 × 36% × 12): 11.707,20 KM
  • Lični odbitak (300 × 12): −3.600 KM
  • Osnovica za porez: 40.000 − 11.707,20 − 3.600 = 24.692,80 KM
  • Porez 10%: 2.469,28 KM
  • Knjigovođa: ~1.500 KM
  • Ostaje vam: ~24.323 KM od 40.000 KM dobiti

3) Slobodno zanimanje kao d.o.o. (minimalna plata)

Isti programer ali kao d.o.o., isplaćuje sebi minimalnu neto platu (1.027 KM mjesečno, što je ~1.605 KM bruto). Ostatak dobiti ostaje na firmi i plaća porez na dobit:

  • Vlasnik godišnje prima neto platu: 1.027 × 12 = 12.324 KM
  • Ukupan trošak plate za firmu (bruto plata + svi porezi i doprinosi koje plaća firma, sa novim sniženim stopama od 1.7.2025.): ~1.710 KM mjesečno, godišnje ~20.518 KM
  • Knjigovođa: ~3.500 KM godišnje
  • Dobit firme nakon plate i knjigovođe: 40.000 − 20.518 − 3.500 = 15.982 KM
  • Porez na dobit 10%: 1.598,20 KM
  • Ostaje na firmi: ~14.384 KM (vlasnikova imovina, može se reinvestirati ili kasnije podizati)

U vlasnikovoj ruci (gotovina kroz godinu): 12.324 KM neto plate. Plus imovina firme raste za: 14.384 KM. Ukupna vrijednost vlasniku: ~26.708 KM od 40.000 KM dobiti.

Šta nam ovi brojevi govore

  • Stari i tradicionalni paušalni obrt je daleko najefikasniji: ostaje 90% dobiti. Ali ovaj režim je dostupan samo za zanatske, poljoprivredne i nekoliko drugih kategorija (NE za slobodna zanimanja).
  • Stvarni obrt vam daje više gotovine u ruci, d.o.o. više imovine na firmi. Programer u stvarnom obrtu ima 24.323 KM gotovine. Programer u d.o.o. ima 12.324 KM gotovine (neto plata) + 14.384 KM ostaje na firmi (ukupna vrijednost 26.708 KM). Ako vam treba odmah keš za životne troškove, obrt je bolji. Ako možete živjeti sa minimalnom platom i graditi vrijednost firme za dalje, d.o.o. ima prednost.
  • Razlika između paušalnog zanatlije i slobodnog zanimanja je preko 11.000 KM godišnje na istih 40.000 KM dobiti, to je glavni razlog zašto je važno pravilno klasifikovati djelatnost pri registraciji.

Izvor: Sl. novine FBiH br. 100/25 od 31.12.2025. (osnovice), Zakon o doprinosima FBiH čl. 9 (stope 36%), Zakon o porezu na dohodak FBiH čl. 19 i 31. Za precizan obračun u vašoj situaciji koristite naš kalkulator plate ili konsultujte knjigovođu.

Zaključak: koja forma za koga

Stari i tradicionalni zanatlija, poljoprivrednik, taksi, mala trgovina: paušalni obrt je gotovo uvijek najisplativiji, ostaje vam 85–90% dobiti, najmanje administracije, knjigovođa nije obavezan.

Slobodno zanimanje (programer, knjigovođa, advokat, ljekar, dizajner): ako vam treba odmah gotovina za životne troškove i ne planirate veliki rast, stvarni obrt vam ostavlja više u ruci. Ako možete živjeti sa minimalnom platom i graditi vrijednost firme, ili planirate primati klijente iz inostranstva i zaštititi ličnu imovinu, d.o.o. je bolji izbor.

Veći biznisi (više od 100.000 KM prometa, zapošljavanje, rizik): d.o.o. je standard. Veći početni trošak se vraća kroz manji rizik za vašu ličnu imovinu i bolju strukturu za skaliranje, prodaju biznisa ili pristup investitorima.

Za detalje o pojedinačnim obrascima i obračunima koje treba podnositi, pogledajte naše alate: SPR-1053, GPD-1051, kalkulator plate, obračun plata.