← Svi članci
Ugovori28.05.2026.·9 min čitanja

Ugovor o djelu vs ugovor o radu: porezne razlike i kada koji

Mnogi poslodavci pokušavaju izbjeći troškove plata kroz ugovore o djelu (honorar) umjesto klasičnog ugovora o radu. Razlika u troškovima je značajna, ali pravna pravila su jasna: ugovor o djelu se može koristiti samo za stvarno povremene, vremenski ograničene poslove. U ovom članku objašnjavamo razlike, kada je koji primjeren i koliko svaki košta.

Pravna razlika u jednoj rečenici

Ugovor o radu stvara stalni ili određeni radni odnos sa svim pravima radnika (plata, godišnji odmor, bolovanje, otkaz, otkazni rok). Ugovor o djelu je obveznopravni ugovor za pojedinačan, povremen posao bez stvaranja radnog odnosa.

Kada se koristi ugovor o djelu

Ugovor o djelu je primjeren samo kad ispunjeni sljedeći uslovi:

  • Povremen, pojedinačan posao: prevod jednog dokumenta, izrada jednog logotipa, fotografisanje jednog događaja
  • Definisan rezultat, ne radni odnos: ne zavisi od provedenog vremena nego od završenog djela
  • Bez stalne obaveze: nakon završetka djela, nema obaveze za novi posao
  • Izvršilac koristi vlastite alate i prostor: ne radi u prostorijama naručioca pod nadzorom

Kada NIJE dozvoljen ugovor o djelu

Ako "honorarac" radi svaki dan u vašim prostorijama, pod vašim nadzorom, sa vašom opremom, na poslovima koji su stalni dio vaše djelatnosti, to je stvarni radni odnos i mora biti regulisan ugovorom o radu. Inspekcija rada to redovno provjerava i kaznе su visoke (do 5.000 KM po radniku za poslodavca koji prikriva radni odnos).

Tipični primjeri zloupotrebe ugovora o djelu:

  • Sekretar koji "honorarno" radi 8 sati svaki dan u kancelariji
  • Programer koji "honorarno" piše kod svaki dan kroz cijelu godinu
  • Konobar koji "honorarno" radi tri smjene sedmično u istom kafiću

Porezni tretman: ugovor o djelu

Honorar iz ugovora o djelu se oporezuje kao "dohodak iz druge samostalne djelatnosti" (član 12 Zakona o porezu na dohodak FBiH). Stope su sljedeće:

  • Doprinosi: PIO 23% + Zdravstvo 4% = 27% ukupno na oporezivi dohodak
  • Porez na dohodak: 10% na oporezivi dohodak (nakon ličnog odbitka)
  • Oporezivi dohodak: bruto honorar minus priznati rashodi (standardni 20% ili stvarni dokumentovani)

Naša aplikacija za ugovor o djelu računa sve to automatski i generiše obrazac sa uplatnicama spremnim za banku.

Primjer: honorar 1.000 KM bruto

  • Bruto honorar: 1.000,00 KM
  • Standardni rashodi (20%): −200,00 KM
  • Oporezivi dohodak: 800,00 KM
  • Doprinosi (PIO 23% + Zdr 4% = 27% × 800): 216,00 KM
  • Porez na dohodak (10% × 800): 80,00 KM
  • Neto izvršiocu: 1.000 − 216 − 80 = 704,00 KM
  • Trošak naručiocu: 1.000 KM (sve obaveze pokriva izvršilac iz bruta)

Napomena: ako izvršilac nije osiguranik po drugom osnovu (npr. nezaposlen), doprinosi su isti. Ako je već zaposlen ili penzioner, određene komponente doprinosa mogu biti drugačije.

Porezni tretman: ugovor o radu

Plata iz ugovora o radu se oporezuje kao dohodak iz nesamostalne djelatnosti. Detalji su u našem članku Kako se računa neto plata u FBiH, ali ukratko:

  • Doprinosi iz plate (radnik): 31% bruto (PIO 17 + Zdr 12,5 + Nez 1,5)
  • Doprinosi na plate (poslodavac): 5% bruto (PIO 2,5 + Zdr 2 + Nez 0,5), stope važeće od 1.7.2025.
  • Plus naknade: vodna 0,5% + zaštita 0,5% (+ fond invalida 0,5% za d.o.o.)
  • Porez na dohodak: 10% na osnovicu (bruto − doprinosi − lični odbitak 300 KM)

Primjer: bruto plata 1.000 KM (ugovor o radu)

  • Bruto: 1.000,00 KM
  • Doprinosi iz 31%: −310,00 KM
  • Osnovica nakon doprinosa: 690,00 KM
  • Lični odbitak: −300,00 KM
  • Osnovica za porez: 390,00 KM
  • Porez 10%: −39,00 KM
  • Neto radniku: 651,00 KM
  • Doprinosi i naknade poslodavca (6% bruto za obrt): +60,00 KM
  • Ukupan trošak poslodavca: 1.060,00 KM

Direktno poređenje: 1.000 KM bruto honorar vs 1.000 KM bruto plata

  • Ugovor o djelu: izvršilac dobija 704 KM, naručilac plaća 1.000 KM
  • Ugovor o radu: radnik dobija 651 KM, poslodavac plaća 1.060 KM

Na prvi pogled ugovor o djelu izgleda jeftiniji za poslodavca i bolji za izvršioca. Ali pažljivo pogledajte: izvršilac iz ugovora o djelu nema godišnji odmor, bolovanje, otkazni rok, topli obrok, regres, sigurnost stalnog primanja. Te dvije forme nisu zamjenjive, služe različitim svrhama.

Šta poslodavac dobija od svakog

Ugovor o radu: stabilan radnik koji svaki dan dolazi, gradi znanje firme, ima lojalnost. Veće obaveze (otkazni rokovi, otpremnine), ali bolja produktivnost dugoročno.

Ugovor o djelu: brzo rješenje za jednokratan posao, bez dugoročnih obaveza. Idealno za specifičan projekat (redesign web stranice, ugradnja softvera, jedan prevod).

Šta izvršilac/radnik dobija

Ugovor o radu: sigurnost mjesečnog primanja, godišnji odmor 20+ dana, bolovanje, porodiljsko, otkazni rok pri gubitku posla, doprinosi za penziju i zdravstvo se uplaćuju kontinuirano.

Ugovor o djelu: fleksibilnost, više slobode oko radnog vremena i mjesta. Ali nema prava na bolovanje, godišnji odmor, niti otkazni rok. Doprinosi se uplaćuju samo za period honorara, to umanjuje penziju.

Kada je optimalno koristiti ugovor o djelu

Realističke situacije:

  • Izrada web stranice za firmu (jednokratan projekat 2-3 mjeseca)
  • Prevod dokumenta sa engleskog
  • Fotografisanje vjenčanja ili događaja
  • Pisanje teksta za knjigu ili magazin
  • Konsultantska usluga (revizija procesa, analiza tržišta)
  • Renoviranje prostora od strane majstora

Najčešća pitanja

Mogu li imati istog izvršioca na više ugovora o djelu kroz godinu?

Da, ali svaki mora biti za stvarno različit posao. Ako je isti izvršilac, iste vrste posla, kontinuirano kroz godinu, to je prikrivanje radnog odnosa. Inspekcija rada to lako uoči.

Šta sa freelancerima koji rade za stranog klijenta?

To je samostalna djelatnost (obrt) ili AMS-1035 obrazac za akontaciju poreza na prihode iz inostranstva. Vidi naš AMS-1035 alat za detalje.

Da li ugovor o djelu zahtijeva pisani ugovor?

Da. Po Zakonu o obligacionim odnosima i Zakonu o porezu na dohodak, ugovor o djelu mora biti u pisanom obliku sa svim ključnim elementima: predmet posla, rok izvršenja, naknada, ko snosi rashode, nadležni sud. Aplikacija za ugovor o djelu generiše kompletan predložak.

Ko podnosi prijavu poreza za honorar?

Naručilac (isplatilac) je obavezan obračunati i uplatiti doprinose i porez prije isplate izvršiocu. To se zove "isplata u neto iznosu sa obračunatim porezom". Izvršilac dobija neto, naručilac dostavlja Poreznoj upravi obrazac i uplatnice.

Da li izvršilac mora prijaviti honorar u svojoj godišnjoj prijavi?

Da, kod godišnje prijave (GPD-1051) izvršilac prijavljuje sve dohotke iz svih izvora, uključujući honorare. Ako je već plaćen porez kod isplate, to se uračunava kao plaćena akontacija.

Šta sa autorskim honorarima?

Autorske naknade (npr. za prava na knjigu, muziku, fotografiju) imaju specifičan tretman: standardni rashodi su 30% (umjesto 20% za obične honorare), ali porez i doprinosi se računaju na ostatak. Naša aplikacija za UoD podržava obje vrste obračuna.

Izvor: Zakon o porezu na dohodak FBiH (čl. 12), Zakon o doprinosima FBiH, Zakon o radu FBiH, Zakon o obligacionim odnosima FBiH. Stope važeće za 2026. (sa izmjenama od 1.7.2025.).